Nova knjiga jagodinskog istoričara Ninoslava Stanojlovića

|   Info
„Ovi heroji bili su prosvetitelji, a ujedno i pešadinci, artiljerci, konjanici. U najvećem broju slučajeva, rezevni oficiri koje je odlikovala spremnost, odgovornost i osećaj dužnosti prema domovini i narodu.“
Foto-TV Kopernikus

 „Pomenik učitelja-nekadašnjih učitelja Muške učiteljske škole poginulih i umrlih u ratovima Srbije 1912-1918.godine“ istoričara Ninoslava Stanojlovića izašao je u godini obeležavanja velikih jubileja, 120 godina od osnivanja Muške učiteljske škole u Jagodini i 25 godina Fakulteta koji baštini tradiciju čuvene učiteljske škole Sretena Adžića iz 1898.godine. Od osnivanja do početka ratne 1914.godine kroz jagodinsku Učiteljsku školu prošlo je 13 generacija pitomaca, odnosno u datom periodu učiteljski ispit zrelosti položilo je 333 učenika. Od tog broja njih 75 poginulo je ili umrlo od posledica ratnih dešavanja u balkanskim i Prvom svetskom ratu i njihova imena su istaknuta na tabli koja se nalazi u holu Fakulteta padagoških nauka u Jagodini, kaže autor knjige Ninoslav Stanojlović.
-Moju knjigu sam bazirao na biografijama 75 učitelja, bivših pitomaca ove jedinstvene škole na Balkanu, koji su učestvovali iistradali u ratovima od 1912.do 1918.godine, s tim što sam krenuo od njihovog socijalnog porekla, školovanja, službovanja i učešća u ratovima. Zaista mogu reći da oni nisu bili obični učitelji, već jednom rečju učitelji za nezaborav, jer ne samo što su utakli svoje živote u borbi za oslobođenje Srbije, već su bili veliki pedagozi koji su učili seosku decu u mestima ui kojima su službovali elementarnim predmetima, ali su istovremeno osnivali zemljoradničke zadruge, štedionice, prenosili najnovije agrotehničke mere, jednom reči bili su prosvetitelji iako su imali svega 19 ili 20 godina, rekao je Stanojlović, dodajući da su ovi heroji ujedno bili i pešadinci, artiljerci, konjanici. U najvećem broju slučajeva, rezevni oficiri koje je odlikovala spremnost, odgovornost i osećaj dužnosti prema domovini i narodu.
Recenziju ove knjige ne velike po obimu, ali značajne po sadržaju i lekciji o patriotizmu budućim generacijama, potpisuju  doktor Momčilo Isić, naučni savetnik Instituta za noviju istoriju Srbije, doktor Ilijana Čutura, profesor na Fakultetu pedagoških nauka,i magistar Dejan Tanić, direktor Istorijskog arhiva u Jagodini, koji je ovom prilikom istakao značaj velikih jubileja za Jagodinu i izlaska ove knjige.
-Mislim da je ovo način da se omladini i široj javnosti prezentuje sve ono što smo postigli ne samo na vojno-političkom planu, kada je pobeda u Velikom ratu u pitanju, već i na kulturnom i naučnom planu kroz sve ono što čini srž naše kulture i civilizacije, istakao je Tanić. “Pomenik” predstavlja najbolji primer zbirke biografija, izrađena po svim strogim pravilima istorijografije, uz korišćenje izuzetno obimnog naučnog aparata. Ninoslav Stanojlović, istoričar, znameniti prosvetni radnik i definitivno najbolji poznavalac jagodinske istorije,istražio je i sastavio biografije 75 učitelja, nekadašnjih učenika Muške učiteljske škole u Jagodini, iz svih krajeva tadašnje Srbije, a uz svaku biografiju predstavljen je izuzetno obiman i sadržajan naučni aparat, kao rezultat korišćenja značajnog korpusa različitih istorijskih izvora i literature, mnogih do sada nikad objavljenih, iz arhiva grašana, pa do centralnih i regionalnih arhiva Srbije. Već na prvi pogled uočava se da “Pomenik” nikako ne predstavlja samo jedan od specifičnih radova, koji bi po nekoj formi i tematici mogli da se svrstaju u najširi okvir istorije prosvete, već i svojevrstan slikovni presek jednog krucijalno značajnog perioda srpske istorije ratova 1912-1918. istakao je Dejan Tanić.
Za izdavača knjige „Pomenik učitelja-nekadašnjih učitelja Muške učiteljske škole poginulih i umrlih u ratovima Srbije 1912-1918.godine“ istoričara Ninoslava Stanojlovića, potpisuje se Fakultet pedagoških nauka u Jagodini, prof. doktor Violeta Jovanović,  urednik je prof. doktor Emina Kopas-Vukašinović, tehnički urednik je Vladan Dimitrijević, dok je grafički dizajn poveren profesoru Slobodanu Štetiću. Knjiga je štampana u tiražu od 150 primeraka.
T.Mitrović
 

Komentari (0)

Ne postoji komentar!

Napišite komentar