Održana tribina o gramatičkom listu "Branič" u jagodinskoj biblioteci

|   Info
Tokom tribine protekle srede, o ovom značajnom listu i njegovom autoru, govorili su bibliotekar Milun Vasić i istoričar Ninoslav Stanojlović
Milun Vasić i Ninoslav Stanojlović: Foto TV Kopernikus

 

U Narodnoj biblioteci „Radislav Nikčević“ u Jagodini, protekle srede, održana je tribina povodom obeležavanja 111 godina od osnivanja gramatičkog lista „Branič“. Tokom tribine, govorili su bibliotekar Milun Vasić i istoričar Ninoslav Stanojlović.

Prvi broj gramatičkog lista „Branič“ izašao je 1907. godine u Jagodini. Ovaj list se u to vreme borio protiv gramatičkih i jezičkih grešaka i uz puno primera ukazivao je na to kako treba pravilno koristiti srpski i hrvatski jezik. Prema rečima bibliotekara Miluna Vasića, ovakav časopis je bio velika dragocenost u to vreme, a Jagodina je bila prvi grad koji je iznedrio praktični jezički časopis:

-Ono što me je fasciniralo jeste to da je ta tema i danas aktuelna. Puno je tih portala i sajtova koji služe za ispravljanje grešaka. Mnogi od tih sajtova koriste učenici, profesori, novinari i jako su popularni. Očito je i to da je u Srbiji 1907. godine postojala potreba za takvom jednom publikacijom i nama jagodincima može da bude samo na ponos što je to glasilo pokrenuto baš u Jagodini, zahvaljujući trudu profesora učiteljske škole u Jagodini, Miloša S. Anđelkovića –rekao je Vasić, koji je tokom tribine dodatno govorio o jezičkoj praksi nekada i danas, kao i o približavanju pravilnog pisanja širim narodnim slojevima.

Autor časopisa bio je Miloš S. Anđelković, koji je bio rodom iz Svilajnca. Bio je teolog po obrazovanju i veći deo svoje karijere proveo je kao veroučitelj u tadašnjoj Učiteljskoj školi u Jagodini. Sa više od 60 knjiga i preko stotinu članaka i stručnih radova, smatra se najplodnijim u svojoj oblasti. I pored svega toga, jagodinski istoričar Ninoslav Stanojlović, rekao nam je da je Anđelković bio prilično nezgodne naravi:

-On je bio jako interesantan i impulsivan. Neću da kažem da je voleo da se sudi, ali je često završavao po sudnicama, što po crkvenim, to po svetovnim. Tužio je svoje kolege teologe i čitave knjige je pisao o tome. Tužio je čuvenog Aleksandra Belića, najvećeg filologa kojeg je srpska nauka imala, zbog tih njegovih grešaka, tako da je ondašnja međuratna štampa imala o čemu da piše –rekao je Stanojlović. On je takođe dodao da je Anđelković zbog svojih čestih sukoba i borbi za čistotu srpskog jezika zaradio poštovanje mnogih naučnih autoriteta u to vreme.

Tribini je prisustvovao veliki broj mladih ljudi, a zahvaljujući Zavičajnom odeljenju jagodinske biblioteke, većina brojeva braniča može se pročitati na zvaničnom veb sajtu ove kulturne ustanove: www.jabooka.org.rs. 

Dušan Miletić
 

Komentari (0)

Ne postoji komentar!

Napišite komentar