Prof. dr Golub Jašović gostovao je proteklog četvrtka u Književnom klubu „Đura Jakšić“ u Jagodini.

Jašović je rođen u selu Ćuška kod Peći. Diplomirao je srpski jezik i jugoslovensku književnost, a doktorirao je 2008. godine. Radio je kao profesor srpskog jezika i jedan je od naših najpriznatijih proučavalaca jezika, kulture i istorije Srba. Pored naučnog rada, istakao se i u proznom i poetskom stvaralaštvu, a dobitnik je i velikog broja nagrada za svoj rad. Tokom gostovanja u jagodinskom Književnom klubu, on je istakao da su Srbi koji žive na perifernim krajevima, kao narod jako osetljivi na sve što se tiče istorije i jezika:

-Ovih dana vodi se jedna rasprava na našoj Akademiji. Hrvati su poslali neki službeni dopis da Srpska akademija nauka treba da se izjasni da priznaje hrvatski književni jezik kao poseban jezik. Naši akademici su odgovorili da mogu da im kažu da na Balkanu, osim bugarskog, makedonskog, slovenačkog u južnoslovenskim jezicima postoji i srpski jezik, ali i da postoji i srpski jezik koji se govori u Hrvatskoj, gde ga zovu hrvatskim, u Bosni bosanskim, a u Crnoj Gori crnogorskim. Oni su istakli da to nisu drugi jezici, već da je to srpski jezik koji ima druga imena u tim državama –rekao je Jašović između ostalog.

Tokom večeri, o Jašoviću i značaju njegovog rada govorili su profesor Zoran Đurić, prof. dr Predrag Jašović i književnik iz Paraćina Đorđe Petković. Predsednica Književnog kluba, prof. Snežana Bihler uručila je tom prilikom Jašoviću „Đurinu Gramatu“, najviše priznanje ove ustanove kulture koje se dodeljuje za celokupno stvaralaštvo. 

Sledeće godine, Jašović će obeležiti 40 godina od svog prvog objavljenog teksta, a kako je rekao, u međuvremenu će nastaviti da se bavi naučno-istraživačkim radom.

D.M.